Tvoj život postaje bolji samo kada ti postaneš bolji.
Tihi pokazivač – što vam krvni tlak pokušava reći?
Krvni tlak često ne pokazuje simptome, ali govori mnogo o vašem zdravlju. Naučite ga slušati prije nego postane opasan.
Koliko puta ste čuli da netko “ima tlak”? A koliko puta ste pomislili što to točno znači? Krvni tlak nije samo broj na aparatu – on je jedan od ključnih pokazatelja našeg zdravstvenog stanja. I dok mnogi zanemaruju njegove signale, i previsok i prenizak tlak mogu imati ozbiljne posljedice.
Što je zapravo krvni tlak?
Krvni tlak je sila kojom krv pritišće stijenke krvnih žila dok cirkulira tijelom. Mjeri se u dvije vrijednosti – sistolički (gornji) tlak, koji pokazuje pritisak kad srce pumpa krv, i dijastolički (donji), koji prikazuje tlak dok je srce u mirovanju između otkucaja. Normalne vrijednosti su oko 120/80 mmHg, ali one se mogu mijenjati ovisno o dobi, spolu, tjelesnoj aktivnosti i mnogim drugim čimbenicima.
Kada je tlak previsok – tihi ubojica
Visoki krvni tlak ili hipertenzija često nema jasne simptome, pa se i zove “tihi ubojica”. No, kad simptomi postoje, mogu uključivati glavobolje, umor, vrtoglavicu, krvarenje iz nosa, zamagljen vid.
Neliječena hipertenzija povećava rizik od srčanog i moždanog udara, zatajenja bubrega, pa čak i gubitka vida. Uzroci mogu biti genetika, stres, prekomjerna konzumacija soli i alkohola, pušenje, sjedilački način života i debljina.
Kada je tlak prenizak – opasno zanemaren
S druge strane, nizak krvni tlak (hipotenzija) može također biti problematičan, osobito ako uzrokuje vrtoglavicu, nesvjesticu, zamućen vid, umor, hladnoću u udovima.
Hipotenzija može nastati zbog dehidracije, gubitka krvi, problema sa srcem, endokrinim poremećajima ili nuspojava lijekova. Iako se smatra da je niži tlak često bolji od previsokog, važno je obratiti pažnju na simptome i njihovu učestalost.
Kako se liječe i preveniraju problemi s tlakom?
Liječenje ovisi o uzroku. Kod hipertenzije najčešće uključuje promjenu načina života i, po potrebi, lijekove – antihipertenzive. Kod hipotenzije se često savjetuje povećan unos tekućine, soli (ako nije kontraindicirano), češći obroci i nošenje elastičnih čarapa koje pomažu cirkulaciji.
Prevencija uključuje uravnoteženu prehranu bogatu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, redovitu tjelesnu aktivnost, ograničavanje unosa alkohola i soli, prestanak pušenja, kontrolu tjelesne težine i stresa.
Kako održati krvni tlak u ravnoteži?
Krvni tlak nije statičan – varira tijekom dana, pod utjecajem emocija, fizičke aktivnosti, hrane, pa i vremena. No, trajna odstupanja su razlog za zabrinutost. Na to hoćemo li biti “tlakaši” često utječe naslijeđe, ali još više način života.
Redovita kontrola tlaka, pogotovo nakon 40. godine, jedan je od najboljih načina da spriječite veće zdravstvene probleme. Uvođenjem zdravih navika – bez drastičnih mjera – možemo značajno utjecati na tlak i, posljedično, na duljinu i kvalitetu života.
Krvni tlak ne govori glasno, ali stalno nam nešto poručuje. Vrijedi ga slušati na vrijeme – jer je najopasniji onda kad mislimo da je sve u redu.
