Najveća avantura koju možeš poduzeti je živjeti život svojih snova.
Solarni sustavi postoje dugi niz godina, a trend ugradnje u posljednje vrijeme bilježi uzlaznu putanju.
Je li razlog subvencioniranja dijela troškova od strane fonda za zaštitu okoliša ili svjesnost ljudi o prednostima solarne energije upitali smo certificiranog montera fotonaponskih elektrana Josipa Skaramucu savjetnika za fotonaponske sustave na području Dubrovnika.
Mislim da je do povećanog korištenja OIE u posljednje vrijeme došlo zbog kombinacije faktora, od klimatskih promjena do rata u Ukrajini zbog kojeg smo se odrekli Ruske nafte i plina , a to kao posljedicu ima velika poskupljenja energenata I namirnica potrebnih za život.
Jasno da subvencije olakšavaju odluku, jer ukupna cijena ugradnje elektrane od 4 kWp, po principu ključ u ruke, može koštati oko 6500 Eura, a Fond subvencionira od 40-80% troškova što ubrzava povrat investicije sa 6—8 godina, na 2-3 godine.
Imajući na umu da je pretpostavljeni radni vijek elektrane 25 godina nameće se zaključak da bi svatko tko je u mogućnosti trebao ugraditi FN sustav.
Koje preduvjete morate ispuniti prije samog pokretanja procesa projektiranja i izgradnje fotonaponske elektrane na krovu?
Svakako provjeriti na koju stranu svijeta je krov okrenut, zatim treba utvrditi postoje li ograničenja postavljanja FN elektrane od strane Konzervatorskog odjela , a potom i nalazi li se objekt u nepovoljnom položaju s obzirom na putanju Sunca, odnosno da li se veći dio dana krov nalazi u sjeni nekog prirodnog (npr. uzvisine, visoka stabla) ili ljudskom rukom napravljenog objekta (npr. neboder).
Potrebno je zatražiti od HEP-a energetsku karticu kako bi se utvrdila godišnja potrošnja, zakupljena snaga na OMM kao I faznost struje, uračunati moguće povećanje potrošnje zbog nabavke Električnog vozila ili ugradnje nekih drugih potrošača (npr. toplinske pumpe) ,a zatim u suradnji s projektantom napraviti idejni projekt I provjeriti u HEP-u može li se objekt priključiti na energetsku mrežu, a onda I ekonomsku opravdanost investicije.
Preduvjeti za projektiranje i izgradnju fotonaponske elektrane na krovu
Recimo da nam se objekt nalazi u sjeni I nema dovoljno sunca, je li moguće ugraditi sustav npr na fasadu objekta ?
Klasični fotonaponski (polikristalni ili monokristalni) panel koji viđamo na kosim I ravnim krovovima, u našim krajevima trebaju, ovisno o kojem se dobu godine radi, biti pod kutem od 30-ak stupnjeva za najbolje rezultate.
Može ih se postaviti I pod 90 stupnjeva na posebnu konstrukciju koja je učvršćena za fasadu zgrade, ali će u tom slučaju imati manju efikasnost od deklarirane.
Raznim uređajima I alatima možemo odrediti jeli neka lokacija pogodna za postavljanje panela, koliko sunca ima u određenom dijelu godine, kako padaju sjene od susjednih zgrada ili uzvisina ( npr.Horicatcher ili PVSol) I sukladno tome odabrati položaj FN panela za najbolje rezultate.
Postoje i druge izvedbe fotonaponskih sustava I razne tehnologije pretvorbe sunčeve energije u električnu , a ovdje bi svakako trebalo spomenuti Fotonaponske elektrane integrirane u fasade zgrada, kao I fotonaponska stakla koja se ugrađuju u klasične prozorske okvire I po ničemu ne odaju da se radi o FN Elektrani.
Takvi sustavi u pravilu imaju nižu efikasnost od klasičnih, ali to se kompenzira većim površinama na koje se mogu postaviti.
Osim toga , manje im smeta sjena i proizvode električnu energiju dokle god ima svjetlosti.
Za sada se ovakvi sustavi ugrađuju uglavnom na javne I poslovne građevine, ali će sigurno porast njihova upotreba u budućnosti.
Najbolje vrijeme za investiciju u ovakav sustav je prilikom izgradnje novog ili rekonstrukcije postojećeg objekta.
Europska komisija je izdala uredbe I smjernice nZEB (nearly zero-energy building)
“Zgrada gotovo nulte energije jest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva.
Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni ovim propisom.
Od 31. prosinca 2020. sve nove zgrade moraju biti »zgrade gotovo nulte energije«; a nakon 31. prosinca 2018. nove zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti moraju biti »zgrade gotovo nulte energije«“
Kako se sve može koristiti energija Sunca? Možemo pripremiti potrošnu toplu vodu (zagrijavati toplu vodu), tada govorimo o toplinskim kolektorima (u Hrvatskoj ih proizvodi Tehnomont),
Možemo proizvoditi električnu energiju (tada govorimo o fotonaponskim panelima, u Hrvatskoj ih proizvodi Solvis).
Kod fotonaponskih panela efikasnost opada s porastom temperature okoliša, I to od 0,3 do 0,5% za 1 stupanj porasta iznad 25 stupnjeva Celzijusa.
Iz tog razloga radi se na razvoju Hibridnih panela ( eng. PV-T Panel) kroz koje cirkulira rashladni medij koji oduzetu toplinu fotonaponskog panela predaje vodi, pa tako panel proizvodi električnu energiju I zagrijava vodu u isto vrijeme pa time značajno raste učinkovitost sustava.
Ako to sve kombiniramo s dizalicom topline, uštede su ogromne.
Može se napraviti I klasična termoelektrana na solarno “gorivo”, gdje se sunce usmjerava ogledalima i grije termalno ulje ili grije vodu koja se pretvara u vodenu paru koja obavlja mehanički rad, npr. pokreće turbo generator električne energije.
Na koji način se vrši priključak na mrežu i koliko traje proces izgradnje kućne solarne elektrane?
Najlakše i najbrže je zatražiti ponudu ‘’ključ u ruke’’ pa u tom slučaju projektant, odnosno izvođač radova vodi cijeli projekt, od ideje do realizacije, a za istu vrstu usluge neki hvale kako HEP tako i izvođače, a drugi nisu zadovoljni s jednim ili s drugim, odnosno ni s jednim ni s drugim.
Ako računate na subvencije morate pripremiti dokumentaciju unaprijed, u protivnim se može dogoditi da ju ne stignete prikupiti, najviše zbog toga što HEP ne stigne obraditi sve zahtjeve pogotovo kada dođe do povećanog interesa u vrijeme natječaja.
EU zahtjeva od svojih članica, uključujući I Hrvatsku, pojednostavljenje I ubrzanje cijelog postupka. Zahtjevi za priključenje se mogu naći na stranicama HEP ODS-a .
Cijeli postupak može trajati od dva I pol mjeseca ( po komentarima izuzetno zadovoljnog korisnika ) do više mjeseci ( u Župi dubrovačkoj 8 mjeseci , isto tako po komentaru na Facebooku), sve od slučaja do slučaja.
Subvencije za solarnu energiju
Koji je postupak za sufinanciranje FNE od strane Fonda za zaštitu okoliša? Što pojedinac treba učiniti kako bi sufinanciranje bilo odobreno?
Trenutno nema otvorenih natječaja, kako bi se informirali o uvjetima proteklih natječaja I najavama novih najbolje je frekventno posjećivati stranicu Fonda. Javni poziv za OIE u obiteljskim kućama bio je otvoren od 15.11.2022 do 31.12.2022.
Definicija obiteljske kuće podrazumijeva da je riječ o građevini koja ima pravomoćnu građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt kojim dokazuje zakonitost, u kojoj je više od 50% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te koja ima najviše 3 stambene jedinice ili građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2, a za prijavu je važno da kuća bude i energetski certificirana te energetskog razreda (prema godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje, QH,nd):
C ili boljeg u kontinentalnoj Hrvatskoj,
B ili boljeg u primorskoj Hrvatskoj.
Korisnici sredstava Fonda mogu biti fizičke osobe – građani, vlasnici ili suvlasnici obiteljske kuće s prebivalištem na adresi i mjestu kuće prijavljenim najkasnije 30 dana prije dana podnošenja prijave na Poziv.
Dokumentacija za prijavu se dostavlja samo u elektronskom obliku (npr. na USB-u), a dostaviti se može ili osobno (u prijemni ured Fonda) ili poštom preporučeno.
U slučaju slanja poštom, u obzir se uzima vrijeme kad se pošiljka predala u poštanski ured.
Uložite pametno svoj novac, zatražite svoju ponudu u SOLAR DUBROVNIK
