Ne možeš kontrolirati sve što ti se događa, ali možeš kontrolirati kako reagiraš.
Piše: Zvonimira Mikotić-Mihun dr. sc
U suvremenom svijetu, pojam luksuza je promjenjiv, životni standard određene skupine stanovništva veći, a potreba da svatko pronađe sebi svojstven miris – sve učestalija.
U 2022. godini procijenjeno je da globalno tržište parfema vrijedi skoro 51 milijardu američkih dolara, s izvjesnim rastom u godinama koje nam slijede.
Znate li da vas sintetički mirisi polako ubijaju? Otrovno djelovanje njihovih supstanci ostaje u zraku i na koži satima nakon upotrebe i uspoređuje se s djelovanjem cigareta.
I koliko god ovo čudno zvučalo, parfem je po štetnim posljedicama nadjačao konzumiranje cigareta.
No uvijek postoji alternativa. Čista alternativa je uvijek priroda – pravi certificirani prirodni odabir, odnosno prirodni parfemi s provjerenim sastojcima prirodnog podrijetla.
CRNO BIJELI SVIJET – sintetički i prirodni parfemi
Sintetički parfemi se dobivaju u laboratorijima gdje se može doslovno iskemijati bilo koji miris ali, bez kemije, nema moderne parfumerije.
Čisti prirodni parfem je svaki miris koji je u potpunosti izveden iz minimalno prerađenih prirodnih materijala, bez ikakvih umjetnih ili kemijskih sastojaka.
Nedavno je svjetska organizacija (Environmental Working Group, EWG) objavila da parfemi i ostali mirisni proizvodi sadrže prirodne mirisne esencije samo u tragovima (do 5%) te da je u parfemima puno više sintetičkih kemikalija koje se ne navode u popisu sastojaka.
GORKE ISTINE
Rezultati sustavnih studija pokazali su da sastojci sintetičkih parfema nisu obilježeni prirodnim aromama i eteričnim uljima (bez obzira na to što govore reklame!), već kemikalijama opasnim po zdravlje – ftalatima, aldehidima, ketonima, derivatima benzena, parabenima, aluminijevim solima, iako industrija parfema koristi i kombinira preko 5000 sintetičkih mirisnih spojeva, a samo nekoliko stotina prirodnih.
Ljudi čak i ne znaju da se u parfemima nalaze i arsen, glikoli (antifriz), koji štete zdravlju. Dužnost mi je informirati Vas o utjecaju na zdravlje najčešće korištenih, ispitanih kemijskih sastojaka u parfemima. To su: formaldehid, toluen, metilen klorid, benzaldehid i ftalati.
Formaldehid je zabranjen u kozmetici, jer uzrokuje rak stražnjeg dijela nosnog prolaza i leukemiju. Trovanje formaldehidom uzrokuje glavobolje, mučnine, opću slabost, sljepilo, a posebno kod djece izaziva povraćanje i proljev.
Toluen je derivat benzena koji je pronađen u svim ispitivanim parfemima što je potvrdila studija US EPA iz 1990. godine a Europska unija je 2005. godine zabranila opću prodaju proizvoda koji sadrže više od 0,5% toluena.
To je neurotoksin koji ometa funkciju mozga, bubrega, srca i jetre, povećava rizik od leukemije, može izazvati pospanost, nepravilan rad srca, nesvjesticu a u većim dozama čak i smrt (Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry. 66 (6): 794–6).
Pare toluena blago iritiraju kožu, oči i pluća a u dodiru s kožom, mogu izazvati iritaciju i osip. Toluen može uzrokovati oštećenje fetusa u razvoju.
Diklormetan (metilen klorid) ograničen je u primjeni u koncentraciji većoj od 0,2% jer je potencijalni karcinogen.
30. travnja 2024. Agencija za zaštitu okoliša SAD-a zabranila je upotrebu metilen klorida, opasne kemikalije za koju je potvrđeno da uzrokuje rak jetre, pluća, dojke, mozga, krvi i središnjeg živčanog sustava, kao i neurotoksičnost te oštećenje jetre.
Derivati benzena su najvažniji zagađivači u mirisnim proizvodima jer uzrokuju alergije, karcinome, poremećaje reproduktivnog sustava, kožne alergije, oštećenja živčanog sustava, migrenske glavobolje, limfocitnu leukemiju, multipli mijelom i ne-Hodgkinovim limfom.
EWG je objavila da čak 75% proizvoda označenih etiketom „fragrance“ u sebi sadrži štetne ftalate.
Ftalati su zapravo endokrini disruptori -remete rad hormonskog sustava – rak dojke, neplodnost, autoimune bolesti, pretilost, razvojne teškoće i poremećaje kod novorođenčadi,.
Istraživanje koje je proveo dr. Philip J. Landrigan pokazalo je da izlaganje fetusa ftalatima iz sintetičkih mirisnih proizvoda može dovesti do autizma, ADHD-a (hiperaktivnost i poremećaj pažnje) te drugih razvojnih poremećaja.
Odvojena studija iz 2014. upućuje na to da čak tri četvrtine žena koje pate od migrena uzrokovanih raznim mirisima, tvrde da je najčešći okidač parfem.
Mirisi neosporno imaju jak psihoaktivni učinak. Studije su povezale korištenje parfema s teškim depresivnim poremećajem i tjeskobom.
Svaka treća osoba povremeno zbog osjetljivosti na sastojke parfema doživi simptome poput glavobolje, svrbeža ili astme – tvrdi Kate Grenville, autorica knjige ‘The Case Against Fragrance’, a podatke temelji na provedenim istraživanjima.
SINTETIČKI PARFEMI PREDSTAVLJAJU NAJVEĆU OPASNOST ZA TRUDNICE, BEBE I DJECU
Studija koju je provela EWG pokazala je da su neki sintetički sastojci, posebice sintetički mošus, prisutni u krvi pupkovine novorođenčadi i kod male djece. To pokazuje da majke koristeći određene parfeme, prenose otrove na svoju djecu.
Druga studija koju je proveo Environmental Defense otkrila je 137 kemikalija u krvi troje nasumično odabrane novorođenčadi. Od toga 132 potvrđeno uzrokuju rak, 110 je otrovno za mozak i živčani sustav, a 133 uzrokuju reproduktivne i razvojne smetnje.
Bitno je naglasiti koliko je važno da osobe a posebno trudnice, razumiju koliko parfemi mogu imati štetan učinak za fetus u razvoju, koji još nema razvijene organe za ispiranje toksina.
Za razliku od sintetičkih parfema prirodni parfemi koji ne sadrže štetne kemijske sastojke ne uzrokuju navedene simptome niti posljedice.
ORGANSKI PARFEMI – PRIRODA NE VARA
“Istraživanje mirisa je samo čovjekova žudnja da se zaogrne najboljim od prirode.” Marian Bendeth
Mirisne komponente potječu iz čistih eteričnih ulja dobivenih iz sirovih plodova, cvjetova, stabljika, listova, sjemenki, korijenja, kore drveta, trava, tiještenjem ili destilacijom vodenom parom.
Za uravnoteženje hlapljive prirode nekih čistih sastojaka prirodnih parfema mogu se koristiti potpuno prirodni fiksativi, povećavajući njihovo trajanje i postojanost. Prirodni fiksativi se dobivaju iz smola biljaka, kao što su npr. smirna i tamjan, ili su životinjskog podrijetla, kao kitova ambra ili mošus od mošusnog jelena.
U većini slučajeva parfemi s pravim prirodnim sastojcima, spravljeni na propisani način, s visokokvalitetnim eteričnim uljima, nisu povezani sa zdravstvenim rizicima ili negativnim nuspojavama.
Kemičari bi trebali posao u kojem uživaju, obogatiti ljude razumijevanjem svijeta oko nas a ne pretvarati kemiju u biznis.
