Piše: Zvonimira Mikotić-Mihun

Europska kozmetička industrija vrijedi milijarde eura, ali koliko su kozmetički proizvodi doista sigurni?

Industrija ljepote danas vrijedi više od 104 milijarde eura, a europsko tržište kozmetike i proizvoda za osobnu njegu jedno je od najvećih na svijetu. Milijuni ljudi svakodnevno koriste kreme, serume, šampone, dezodoranse i make-up proizvode vjerujući da su temeljito provjereni i potpuno sigurni za zdravlje.

No iza moderne beauty industrije otvara se pitanje o kojem se rijetko govori otvoreno: temelji li se sigurnost kozmetike na stvarnim dugoročnim testiranjima ili prvenstveno na procjeni rizika, dostupnim podacima i povjerenju u proizvođače?

Regulativa kozmetike u Europskoj uniji smatra se jednom od najstrožih na svijetu

Sigurnost kozmetičkih proizvoda u Europskoj uniji regulira Uredba (EZ) br. 1223/2009, koja se često navodi kao jedan od najstrožih regulatornih sustava za kozmetiku u svijetu.

Prema europskim pravilima:

• zabranjeno je više od 1650 sastojaka,
• stotine tvari imaju strogo ograničene koncentracije,
• proizvođači moraju imati dokumentaciju o sigurnosti proizvoda,
• proizvodnja mora biti usklađena s GMP standardima,
• deklaracije podliježu regulatornoj kontroli.

Za usporedbu, europska regulativa zabranjuje više od 1650 sastojaka, dok američki FDA zabranjuje svega 11 sastojaka u kozmetici.

Prije nego što kozmetički proizvod dođe na tržište, sigurnosnu procjenu izrađuje kvalificirani stručnjak poput toksikologa, farmaceuta ili liječnika. Procjena se temelji na postojećim znanstvenim podacima, procjeni izloženosti i dostupnim toksikološkim istraživanjima.

Sigurnost kozmetike često se temelji na procjeni, a ne na dugoročnim testiranjima

I upravo tu počinje prostor regulatorne nesigurnosti.

Sustav ne funkcionira tako da se svaki novi kozmetički proizvod dugoročno testira na ljudima prije izlaska na tržište. Umjesto toga, sigurnost primjene uglavnom se procjenjuje na temelju dostupnih podataka, a različiti stručnjaci ponekad mogu dati različite interpretacije istih istraživanja.

Drugim riječima, sigurnost kozmetike velikim se dijelom temelji na:

• procjeni rizika,
• predviđanju mogućih reakcija,
• postojećim znanstvenim podacima,
• povjerenju u proizvođače.

Koliko smo svakodnevno izloženi kozmetičkim sastojcima?

Prema istraživanju organizacija Environmental Working Group (EWG) i Morning Consulta, prosječna odrasla osoba svakodnevno koristi oko 12 proizvoda za osobnu njegu, dok dio korisnika koristi više od 20 proizvoda dnevno, ovisno o životnim navikama i beauty rutini.

Ako se uzme u obzir cjeloživotna uporaba, količina kozmetike koju osoba nanese na kožu tijekom života može dosegnuti i nekoliko stotina kilograma.

Osim mogućeg utjecaja na zdravlje, milijuni tona kemikalija iz kozmetike završavaju u vodi i okolišu, što predstavlja ozbiljan problem za ekosustave i okoliš.

Zašto su određeni kozmetički sastojci zabranjeni ili ograničeni?

Pojedini sastojci u kozmetici povezani su s ozbiljnim zdravstvenim rizicima poput:

• hormonskih poremećaja,
• alergijskih reakcija,
• reproduktivne toksičnosti,
• karcinogenog djelovanja,
• utjecaja na živčani sustav i unutarnje organe.

Zbog toga Europska unija kontinuirano proširuje popis zabranjenih i ograničenih tvari u kozmetičkim proizvodima.

Kontrola kozmetike često dolazi tek nakon izlaska proizvoda na tržište

Kontrolu kozmetike provodi sanitarna inspekcija, a ona najčešće uključuje:

• nasumična uzorkovanja proizvoda,
• provjeru dokumentacije,
• laboratorijske analize,
• postupanja nakon prijavljenih nuspojava ili sumnji na neusklađenost.

Jedan od najvećih problema sustava jest činjenica da se velik dio regulatornog nadzora provodi tek nakon što proizvodi već dođu do potrošača.

Važno je naglasiti da kozmetičke tvrtke nemaju zakonsku obvezu dostavljati nove analize proizvoda nakon prve proizvodnje ili nakon svake nove serije proizvoda. Sustav se velikim dijelom oslanja na pretpostavku da proizvodnja ostaje ista i da:

• dobavljači daju točne informacije,
• sirovine ostaju nepromijenjene,
• proizvođači neće koristiti jeftinije ili zabranjene sastojke radi uštede.

Zašto se kozmetički proizvodi povlače s tržišta?

Unatoč strogoj regulativi, svake se godine brojni kozmetički proizvodi povlače s europskog tržišta zbog:

• prisutnosti zabranjenih sastojaka,
• prekoračenih dozvoljenih koncentracija,
• mikrobiološke kontaminacije,
• netočnih deklaracija,
• neprijavljenih promjena u sastavu ili proizvodnji.

To otvara logično pitanje: ako je sustav toliko strog, kako problematični proizvodi ipak završavaju na policama trgovina?

Dio odgovora leži u činjenici da se regulatorni sustav velikim dijelom oslanja na odgovornost proizvođača i vjerodostojnost dokumentacije koju dostavljaju.

“Clean beauty”, “green” i “prirodna kozmetika” često nemaju jasno zakonsko značenje

Posebnu raspravu izazivaju marketinški izrazi poput:

• “clean beauty”,
• “green”,
• “bio”,
• “organsko”,
• “prirodno”.

Europska regulativa ne definira jasno značenje tih izraza, što proizvođačima omogućuje njihovo vrlo slobodno korištenje u marketingu.

Stručnjaci već godinama upozoravaju da takve tvrdnje mogu stvoriti pogrešan dojam sigurnosti i kvalitete bez jasnih i mjerljivih kriterija.

Zbog toga potrošači sve više traže:

• transparentnost sastava,
• informacije o podrijetlu sirovina,
• jasnije podatke o proizvodnji,
• stvarne standarde kvalitete.

Certificirana prirodna i organska kozmetika prolazi dodatne kontrole

Uz osnovnu europsku regulativu postoji i dodatni sustav kontrole za prirodnu i organsku kozmetiku, koji provode neovisne međunarodne certifikacijske organizacije.

Za razliku od klasičnog sustava, certificirana prirodna i organska kozmetika podliježe dodatnim vanjskim kontrolama i strožim pravilima.

Ozbiljni certifikati zahtijevaju da proizvođač:

• dokaže podrijetlo i kvalitetu sirovina,
• zadovolji stroge kriterije sastava,
• ne koristi određene zabranjene sastojke,
• prolazi redovite kontrole proizvodnje, skladištenja i transporta,
• strogo nadzire točnost deklaracija i marketinških tvrdnji,
• vodi računa o zaštiti okoliša.

Upravo zato mnogi potrošači veću razinu povjerenja vide upravo u certificiranoj prirodnoj i organskoj kozmetici.

Certificirana prirodna kozmetika sve se češće smatra sigurnijim izborom

Certificirana prirodna i organska kozmetika danas se često smatra jednim od sigurnijih oblika kozmetike dostupnih potrošačima — ne samo zato što je “prirodna”, nego zato što prolazi dodatne razine kontrole koje nadilaze osnovni zakonski minimum.

Najveći saveznik beauty industrije i dalje je povjerenje potrošača

Kada se maknu marketing, ambalaža i promotivne poruke, ostaje važna činjenica: konvencionalna kozmetička industrija i dalje funkcionira prvenstveno po principu procjene rizika i samokontrole proizvođača.

S druge strane, certificirani prirodni i organski proizvodi pokušavaju taj problem smanjiti dodatnim nadzorom, strožim standardima i većom transparentnošću.

Zato danas sve više potrošača ne traži samo učinkovitu kozmetiku, nego i proizvode kojima mogu vjerovati.

Upravo zato postaje važnije nego ikad:

• naučiti čitati deklaracije,
• razumjeti osnovne sastojke,
• razlikovati marketing od činjenica,
• ne pretpostavljati da “zakonski” automatski znači i “potpuno sigurno”.

Please follow and like us:

Please follow and like us: